Ukrajinci pozdravljaju američku pomoć, ali malo ih očekuje pobjedu nad Rusijom | Ukrajina

Tamara je bila trudna kada se tri sedmice morala sakrivati ​​u ledeno hladnom podrumu svoje kuće u Černihivu, gradu na sjeveru Ukrajine.

“Kada su [ruski bombarderi] avioni bili iznad nas, jedino što smo mogli raditi je – moliti se”, rekla je za Al Jazeeru, prisjećajući se početka rata u februaru 2022. koji je razorio njezin grad i primorao dvije trećine od njegovih 300.000 stanovnika da ga napuste.

Nedavno, 17. aprila, ponovo je proživjela taj užas kada su ruski projektili ubili 18 i ranili desetke ljudi u njenom gradu.

“Zašto Zapad ne može shvatiti da svaki dan odgode znači više smrti”, upitala je ispred crkve, gdje je trebala početi komemoracija za žrtve.

Mislila je na vojnu pomoć SAD-a koja je od oktobra u zastoju u Zastupničkom domu Kongresa SAD-a zbog primjedbi republikanaca, saveznika bivšeg predsjednika Donalda Trumpa.

Kasnije, Zastupnički dom konačno je odobrio paket od 61 milijardi dolara i milioni Ukrajinaca uzdahnuli su s olakšanjem.

Simboličan ‘poklon’

Prijedlog zakona uključuje 23 milijarde dolara za obnavljanje zaliha američkog oružja i proširenje budućih vojnih transfera Ukrajini.

Drugih 14 milijardi dolara bit će iskorišteno za kupovinu naprednog oružja direktno od američkih vojnih kompanija, a 11 milijardi dolara za finansiranje američkih vojnih operacija u regiji, obuku ukrajinske vojske i jačanje obavještajne saradnje između Kijeva i Washingtona.

Pomoć od osam milijardi dolara, koja ne ide u vojne svrhe, otići će na druge stvari, kao što je pomoć vladi predsjednika Volodimira Zelenskog da isplati plate.

Jedan od vodećih ukrajinskih vojnih stručnjaka rekao je da paket neće preokrenuti tok rata.

Pomoć može “poboljšati situaciju” na hiljadu kilometara dugoj liniji ratišta, rekao je general pukovnik Ihor Romanenko, bivši zamjenik načelnika Generalštaba ukrajinskih oružanih snaga. Ali pomoć izgleda kao “poklon koji pokazuje da nismo zaboravljeni, ništa više od toga”, dodao je.

“Uvijek kasne, koče, plaše se”, rekao je Romanenko za Al Jazeeru. “Sve se to radi kako bi se uhvatio korak [sa Rusijom], ali ratove dobivaju oni koji djeluju unaprijed.”

Paket uključuje protivtenkovske navođene projektile i granate od 155 milimetara za standardnu artiljeriju NATO-a, što bi moglo okončati očajničku “glad za granatama” oslabljenih ukrajinskih trupa. Tu su i projektili, oklopna vozila i municija za protuzračnu odbranu.

Ipak, da bi napredovala i dobila rat, a ne samo obuzdavala ruske trupe, Ukrajina treba rakete dužeg dometa sa naprednim bojevim glavama, bolje sposobnosti protivzračne odbrane i borbene avione F-16, rekao je Romanenko.

Prvi avioni tek u julu

U posljednjih nekoliko mjeseci ruski bombarderi napadali su ukrajinske položaje na istočnom frontu, što je pomoglo u preuzimanja ključnog uporišta Avdijivke.

Bombe koje su koristili opremljene su krilima i sistemima za navođenje, nose pola tone eksploziva i mogu uništiti nekada neosvojiva utvrđenja i skloništa.

“Preživite bombardiranje i zatim skupite ostatke svoje braće po oružju u plastičnu vrećicu”, rekao je za Al Jazeeru ukrajinski vojnik koji je bio stacioniran u Avdijivki.

Ukrajina već dugo poziva Zapad da osigura F-16, koji bi mogli oboriti i otjerati ruske bombardere. Washington je odbio Ukrajini donirati svoje avione, dok su druge zemlje NATO-a obećale isporučiti čak 45 letjelica. Kijev će, međutim, prvih šest dobiti tek u julu.

Bijela kuća također nije bila voljna osigurati još jedno bitno oružje – rakete dugog dometa poznate kao Army Tactical Missile System ili ATACMS, strahujući da će ih Kijev upotrijebiti za udare duboko unutar Rusije. Tek u septembru Ukrajina je dobila seriju zastarjelih projektila ATACMS i iskoristila ih za napad na dvije vojne baze u regijama koje je okupirala Rusija.

Novije rakete ATACMS sa dometom do 300 kilometara tajno su isporučene Ukrajini, izvijestila je u međuvremenu novinska agencija Reuters.

Te rakete su 17. aprila pogodile vojni aerodrom na Krimu, koji je anektirala Rusija, uništivši ili kritično oštetivši četiri napredna sistema protivzračne odbrane S-400 i tri radarske stanice, navodi se.

Pomoć za odbranu, ali ne i za kontranapad

Drugi su se posmatrači složili da je paket pomoći osmišljen kako bi Ukrajinu držao u defanzivi, ali i da joj neće dopustiti kontranapad kako bi povratila okupirane regije.

“Pomoć iznenađujuće tačno odgovara potrebama ukrajinske vojske, koja uglavnom ima manjak oružja za protivzračnu odbranu svake vrste, a također treba obnoviti i svoj arsenal razarača tenkova, protivpješadijskih mina i drugih vrsta municije”, rekao je Al Jazeeri Nikolaj Mitrohin sa Univerziteta u Bremenu.

“Očigledno je to potrebno pješadiji i drugim kopnenim trupama na prvoj liniju, ali ne za napredovanje, inače bi SAD dao tenkove”, rekao je.

Ukrajinci koji iz prve ruke znaju o potrebama ukrajinske vojske osuđuju nedostatak oružja za kontraofanzivu.

“Važno je da nam pomoć ne pomaže samo u zaustavljanju neprijatelja na teritoriji Ukrajine, već i da Rusiju bacimo natrag na ukrajinske granice iz 1991. godine”, rekao je za Al Jazeeru Oleksandr Antibiš, koji volontira u grupi “Vratimo našu historiju” u Černihivu.

Međutim, možda postoji mnogo opasnija politička zamka za Ukrajinu.

Uključivanjem ukrajinskog paketa u prijedlog zakona koji također pruža vojnu pomoć Izraelu i Tajvanu, SAD pokazuje svijetu da je stavio u istu ravan najveće neprijatelje Ukrajine i Izraela – Rusiju i Iran – s Kinom, rekao je analitičar iz Kijeva Aleksej Kušč.

“Ovo je snažan geopolitički šamar za Kinu”, rekao je Kušč za Al Jazeeru.

Odobrenje zakona prethodilo je posjeti američkog državnog sekretara Antonyja Blinkena Pekingu, koji je počeo u srijedu.

SAD već dugo poziva Kinu da prestane dopuštati ruskim kompanijama da obavljaju transakcije u juanima i izvoze predmete sa dvostrukom namjenom kao što su civilne bespilotne letjelice, računarski čipovi i alat koji se može koristiti u proizvodnji oružja.

Pritisak bi mogao natjerati Peking da potraži bliže veze s Moskvom – i rezultirati time da dobije dodatne ekonomske povlastice od Moskve, koja je svoj izvoz usmjerila prema istoku nakon zapadnih sankcija zbog rata u Ukrajini.

“Kako je trgovinski promet između Rusije i Kine porastao na 240 milijardi dolara prošle godine, što više SAD vrši pritisak na Peking, Kina dobija više popusta za naftu i plin od Rusije”, rekao je Kušč.