SAD želi da se TikTok proda ili zabrani: Šta dalje? | Izbori u SAD

Nakon višegodišnjih prijetnji i natezanja, koji su dobili novu dimenziju u martu ove godine, vlasti Sjedinjenih Američkih Država mogle bi zaista natjerati kinesku kompaniju ByteDance da proda TikTok, jedan od najpopularnijih društvenih servisa.

Senat Sjedinjenih Američkih Država usvojio je zakon kojim se nacrt zakona kojim se tjera kineski velikan ByteDance da proda svoju “zlatnu koku” TikTok u roku od devet mjeseci ili će taj servis biti zabranjen u SAD-u.

Sličan pokušaj je Kongres SAD-a u pokušao provesti u martu, kada je predložen rok od šest mjeseci za prodaju servisa koji koristi više od 170 miliona Amerikanaca, ali nije bilo dovoljne podrške.

Ovaj put, nacrt zakona koji u principu kaže “prodaj, ili ćete biti zabranjen”, bio je uvezan u puno širi zakon vezan za inostrani paket pomoći Ukrajini, Izraelu i Tajvanu, vrijedan 95,3 milijarde dolara, čime je dobio podršku i republikanskih zastupnika, što je omogućilo da dokument dođe na stol predsjednika Josepha Bidena, koji ga je u konačnici potpisao, što znači da odredba postaje važeća.

Naravno, mnogi nisu propustili priliku da primijete da Bidenova kampanja i dalje ima nalog na TikToku, kojim pokušava doći do glasova mladih Amerikanca.

Kako stvari zasad stoje, ByteDance ima rok od 270 dana, odnosno do sredine januara 2025. da proda TikTok ili da servis bude zabranjen u SAD-u. Rok potencijalno može biti produžen na još 90 dana, odnosno do sredine aprila naredne godine, ako američki predsjednik zaključi da kineska kompanija zaista pokušava da proda popularni servis.

Borba za TikTok

No, pitanje je hoće li američke vlasti moći “isforsirati” prodaju, odnosno šta će o tome reći pravosuđe.

Otkako je sat počeo otkucavati za ByteDance da proda TikTok, pa čak i ranije, zvaničnici servisa su najavljivali žestoku borbu protiv takvih pritisaka, prije svega na sudu.

Izvršni direktor TikToka Shou Zi Chew je poručio da 170 miliona američkih korisnika i sedam miliona američkih biznisa ne trebaju da se brinu za sudbinu ovog servisa, s obzirom da je, kako kažu, zakon na njihovoj strani, te da ova odredba krši prava iz Prvog amandmana. Čelnici TikToka su se i ranije pozivali na pitanje slobode govora i Prvi amandman, kada su ih američke vlasti pokušavale da natjeraju na prodaju. Sada već davne 2020. godine je tadašnji predsjednik Donald Trump također pokušavao nametnuti slična pravila “prodaj ili budi zabranjen”, ali se servis uspio odbraniti, a Prvi amandman je bio štit koji je TikTok odbranio u slučaju napora u Montani u decembru prošle godine, kada se htjela uvesti zabrana za servis na nivou te cijele američke savezne države.

Shou Zi Chew je u videu poručio korisnicima da će se TikTok “nastaviti boriti za prava na sudovima”.

“Činjenice i Ustav su na našoj strani i očekujemo da ćemo ponovno pobijediti”.

Sve dok traje borba, dodao je, korisnici će i dalje moći uživati u uslugama TikToka.

Iako je rok devet mjeseci plus potencijalnih još 90 dana da ByteDance proda TikTok, pravni stručnjaci su i ranije upozoravali da bi se ovaj proces na sudu mogao razvući godinama.

Pitanje sigurnosti

No, glavno pitanje je zašto američki dužnosnici toliko žele da se TikTok proda ili bude zabranjen?

Mnogi američki zakonodavci zabrinuti su da bi kineski komunistički režim mogao TikTok iskoristiti kao vid oružja, s obzirom da je u vlasništvu internet diva ByteDancea, kojem je sjedište u Pekingu, te špijunirati građane SAD-a, ali i vojno i vladino osoblje ako tako vladajući u toj azijskog zemlji odluče. Kina je odranije jedna od četiri zemlje koje su prema američkom zakonu označene kao “strani protivnici”, uz Sjevernu Koreju, Iran i Rusiju.

Kako je senator Mark Warner u okviru rasprave o nacrtu zakona rekao, kineske kompanije poput ByteDancea “nemaju obavezu prema svojim klijentima ili dioničarima, nego imaju obavezu prema vladi Narodne Republike Kine”, što jasno odražava stav među američkim političarima.

Potezom američkih zakonodavaca je otvoreno novo poglavlje u političkom ratu između Kine i SAD-a, a zvanični Peking je ranije poručio da su ovakvi zahtjevi neprihvatljivi i “banditski”.

I dok američki zakonodavci tvrde da bi TikTok mogao predati korisničke podatke kineskim vlastima, do sada nije bilo potvrde da se tako nešto zaista i desilo, odnosno da je Peking od kompanije ByteDance to i zatražio, kazali su stručnjaci za cyber sigurnost za američki ABC News.

Čak su i čelnici ByteDancea i TikToka sada, ali i ranije, više puta javno tvrdili da podatke kineskim vlastima nikada nisu predavali niti su takve zahtjeve dobijali. Kako bi razuvjerili i američke zakonodavce i američku javnost, uložili su gotovo 1,5 milijardi dolara u centar u Teksasu u kojem bi se pohranjivali podaci korisnika iz Sjedinjenih Američkih Država.

Prikupljanje podataka

Iako nema definitivnih dokaza koji bi potvrdili navode da su ByteDance i TikTok otvorili ili bi otvorili svoje baze vlastima u Pekingu, mogućnost takvih praksi se ne može u potpunosti isključiti, rekla je ranije za Al Jazeeru Anastasija Uspenski, novinarka portala Netokracija.

“Isto kao i Google i Meta, TikTok prikuplja podatke kako bi personalizovao korisničko iskustvo i prikazivao ciljane reklame. To su podaci koji uključuju informacije poput lokacije korisnika, informacija o uređaju, te istoriju pregledanja unutar aplikacije”, pojašnjava.

Ono što izaziva bojazan, istakla je Uspenski, jeste činjenica da se zakoni o zaštiti podataka koja važe u Kini (PIPL i DSL uredbe iz 2021), dosta razlikuju od onih na zapadu. Primjera radi, evropski korisnici imaju pravo da zatraže brisanje svojih ličnih podataka, dok je ljudima u Kini to pravo uskraćeno. Upravo iz tih razloga, TikTok se suočavao s kritikama kada je u pitanju prikupljanje i obrada korisničkih podataka.

A kako je utjecaj države na kineske kompanije već poznat javnosti, postoji mogućnost da bi Komunistička partija Kine mogla da ima pristup podacima kojima raspolaže i ByteDance, kompanija u čijem vlasništvu je aplikacija TikTok, dodala je.

TikTokov algoritam, koji svojim korisnicima nudi videosnimke bolje prilagođene njihovim interesima i zbog kojeg raste popularnost ove aplikacije, prikuplja podatke o tome šta se korisnicima sviđa, odnosno ne sviđa na osnovu obrazaca sadržaja koji su gledali. Također ima podatke o uređajima koji se koriste za gledanje videosnimaka na ovoj aplikaciji, a najnovija istraživanja pokazuju da može potencijalno pristupiti podacima kao što su lokacija, kontakti i kalendari.

Sloboda govora i Prvi amandman

Iako se neki od podataka koje TikTok prikuplja ne razlikuju od drugih platformi koje se oslanjaju na plasiranje reklama, kao što su Google i Facebook, vlasništvo nad TikTokom pojačava rizik da bi autoritarna kineska vlada mogla natjerati vlasnike ove aplikacije da s Pekingom podijele podatke o korisnicima iz drugih država.

Nema sumnje da će pitanje slobode govora i Prvi amandman biti okosnica u pravnoj borbi TikToka, ali neki dovode u pitanje da li se u ovom slučaju krše navedene slobode i amandman.

Pristalice zakona “prodaj ili zabrani” tvrde da se ovdje ne radi zapravo o “zabrani” te da se ne ograničava sloboda govora.

Prema njima, jedini uvjet je da aplikacija bude u vlasništvu kompanije koja nije pod kontrolom neprijateljske strane vlade. Kao presedan, pristalice ističu prodaju aplikacije za upoznavanje Grindr 2020. koja je bila u vlasništvu kineske kompanije za igre na sreću Beijing Kunlun Tech Co. koja je servis prodala grupi američkih investitora. Tu transakciju je također prisilila američka vlada zbog zabrinutosti u vezi privatnosti korisnika aplikacije.

“Strani protivnici koriste tehnologiju za društvenu i političku kontrolu. Ne postoji individualno pravo na privatnost ili slobodu govora u ovim autokratijama”, rekla je u utorak senatorica Maria Cantwell, predsjednica Senatskog odbora za trgovinu, nauku i transport, a prenio je Variety.

“Američke medijske kompanije ne smiju poslovati u Kini. Zapravo, Kina prednjači u svijetu u korištenju nadzora i cenzure za praćenje vlastitog stanovništva i suzbijanje disidentstva”, dodala je Cantwell, koja je rekla: “Vlade koje poštuju slobodu govora ne ugrađuju ‘stražnja vrata’ u hardver ili softver, u aplikacije na telefonima ili u laptope”.

‘Milo za drago’

Neki zastupnici koji su podržali nacrt zakona o TikToku tvrde da je fer zabraniti aplikaciju s obzirom da su američke aplikacije za društvene medije zabranjene u Kini.

Kina je prije više od deset godina zabranila Facebook, Google, Twitter, YouTube i većinu drugih popularnih internetskih stranica sa Zapada. Ljudi u Kini zaobišli su zabrane korištenjem virtuelne privatne mreže (VPN) kako bi njihovi telefoni i računari “pomislili” da pristupaju internetu iz zemlje u kojoj stranice i aplikacije nisu blokirane.

Međutim, stručnjaci upozoravaju da čak i ako TikTok bude prodan, prije svega američkim kupcima, nema garancija da podaci neće završiti u rukama onih koji žele da te podatke zloupotrijebe. I američke društvene mreže i servisi prikupljaju podatke korisnika, a već su bili brojni primjeri zloupotrebe tih informacija, poput onog kada je Cambridge Analytica koristio podatke korisnika Facebooka da utječe na birače na američkim izborima, ali i prilikom referenduma o Brexitu.

Kako je, primjera radi, za CBS u martu rekao Ivan Tsarynny, stručnjak za cyber sigurnost koji je svjedočio pred Odborom Zastupničkog doma da preporuči da se TikTok ili proda ili zabrani u SAD-u, prodaja bi riješila samo prvi problem, odnosno dostupnost podataka američkih korisnika kineskim vlastima. Ipak, novi vlasnik TikToka mogao bi nezakonito prenijeti korisničke podatke kineskoj vladi, tvrdi Tsarynny.

“Morali bismo se pobrinuti da svaka osoba koja ima pristup TikTokovim podacima o Amerikancima pristupa tim podacima iz pravih razloga i da nije dio neke tajne operacije”, rekao je.

Pitanje zabrane

Ono što bi možda i najveći problem u potencijalnoj prodaji mogao predstavljati jeste to što bi Peking morao odobriti tu prodaju, što je gotovo sigurno da se neće desiti. Prije svega zbog algoritma vještačke inteligencije koje ByteDance koristi da bi korisnike “prilijepio” za ekrane svojih pametnih telefona tako što im servira videa koji im satima privlače pažnju, što je ustvari i najjači adut TikToka. Vjerovatnoća da Komunistička partija dopusti da takva tehnologija završi u rukama Amerikanca je gotovo zanemariva.

No, pitanje je šta bi se desilo da SAD zaista zabrani korištenje TikToka na američkom tržištu. Postojeći korisnici, kažu stručnjaci, mogli bi nastaviti i dalje koristiti aplikaciju ByteDancea koju su prethodno instalirali na svojim uređajima, dok bi Washington mogao natjerati prodavnice aplikacija da uklone iz svoje ponude. Stručnjaci navode da to vjerovatno ne bi spriječilo ikog s imalo tehničkog znanja da zaobiđu tu prepreku i da instaliraju aplikaciju na svom uređaju, korištenjem virtuelnih privatnih mreža (VPN) koje bi američke korisnike “prebacile” u druge zemlje, gdje zabrana ne važi, odnosno korištenjem različitih metoda, ne baš sigurnih, da se instalacija nađe na drugim lokacijama.

Ovakva zabrana bi svakako smanjila doseg TikToka do novih korisnika, ali bi svakako mogao da djeluje na američkom tržištu.

Ako sve prođe onako kako američki zakonodavci žele, potencijalni vlasnik će bez sumnje morati dobro da “odriješi kesu”. U decembru je tržišna vrijednost ove kompanije procijenjena na 225 milijardi dolara, a može se očekivati da će taj iznos samo rasti.

Važno je istaknuti da TikTok nije izložen samo pritisku američkih vlasti. U nizu zemalja širom svijeta, vlasti, uključujući i Evropsku uniju, državnim uposlenicima su zabranili da na službene uređaje instaliraju ovu aplikaciju, kao razlog navodeći sigurnosne izazove. Međutim, gotovo sve te zemlje su dopustile tim uposlenicima da TikTok imaju instaliran na svojim privatnim uređajima.