Naš solarni sistem i njegove planete formirani su prije oko 4,6 milijardi godina, a naučnici su dugo raspravljali o starosti i porijeklu Saturnovih prstenova. Neki astronomi tvrde da svijetli ledeni prstenovi moraju biti mlađi od očekivanog jer nisu bili erodirani i potamnjeni interakcijom s meteoroidima u posljednjih milijardama godina.
Podaci svemirske letjelice Cassini doveli su do novog otkrića, objavljenog 15. maja u časopisu Icarus. Ono podupire teoriju o prstenovima koji su se pojavili dugo nakon početne formacije Saturna. Dodatne studije, objavljene 12. maja u Science Advancesu, odnosno 15. svibnja u Icarusu, došle su do sličnih zaključaka.
“Naš neizbježan zaključak je da Saturnovi prstenovi moraju biti relativno mladi prema astronomskim standardima, stari samo nekoliko stotina miliona godina”, rekao je Richard Durisen, profesor emeritus astronomije na Univerzitetu Indiana Bloomington i glavni autor obje studije.
“Ako pogledate Saturnov satelitski sistem, postoje i druge naznake da se tamo dogodilo nešto dramatično u posljednjih nekoliko stotina miliona godina. Ako Saturnovi prstenovi nisu stari kao planeta, to znači da se nešto dogodilo da formira njihovu nevjerovatnu strukturu, a to je veoma uzbudljivo za učenje”.
Vjerovatno se sedam prstenova još uvijek formiralo kada su dinosauri lutali Zemljom, tvrde istraživači.
Šta je otkrila letjelica Cassini?
Saturnovi prstenovi su uglavnom sastavljeni od leda, a samo mali postotak pripada kamenoj prašini stvorenoj u svemiru razbijenim fragmentima asteroida i mikrometeoroida. Komadići, slični zrncima pijeska, sudaraju se sa česticama u Saturnovim prstenovima i stvaraju plutajuće krhotine dok materijal prstena kruži oko planete.
Tokom Cassinijeva posljednjeg leta (u Saturnovoj orbiti bio je od 2004. do 2017. godine), kada je letjelica završila 22 orbite u kojima je prošla između Saturna i njegovih prstenova, istraživači su uspjeli dobiti podatke o tome koliko ih meteoroida zagađuje, masu samih prstenova i brzinu kojom materijal iz njih pada na planet. Činilo se da svi podaci ukazuju na isto otkriće – da nisu toliko stari.
Istraživači su uspjeli izmjeriti koliko se kosmičke prašine, koja se redovno kreće kroz naš Sunčev sistem, nakupilo na ledenim prstenovima. Tokom 13 godina, Cassinijev analizator kosmičke prašine nalik na kantu uspio je prikupiti 163 zrna prašine koja su nastala izvan Saturnovog sistema dok su kružila oko gasnog giganta. Prstenovi su bili iznenađujuće ‘čisti’, što ukazuje na to da nisu morali biti dovoljno dugo u atmosferi da ne bi skupili višak kosmičke prašine.
U međuvremenu, kako se meteoroidi infiltriraju u prstenove, guraju materijal velikom brzinom u unutrašnje prstenove – prema Saturnu. Cassini je primijetio da gube mnogo tona mase u sekundi, što znači da im nije preostalo mnogo vremena, astronomski govoreći. Istraživači procjenjuju da će postojati najviše nekoliko stotina miliona godina.
Trajne misterije
“Pokazali smo da masivni prstenovi poput Saturnovih ne traju dugo”, rekao je Paul Estrada, znanstvenik u NASA-inom istraživačkom centru Ames u Mountain Viewu u Kaliforniji, a koji je ujedno koautor sve tri studije.
“Može se spekulisati da su relativno mali prstenovi oko drugih ledenih i gasovitih divova u našem solarnom sistemu ostaci onoga što su nekada bili Saturnovi masivni prstenovi. Možda u ne tako dalekoj budućnosti, astronomski govoreći, kada se Saturnovi prstenovi istroše daleko, više će ličiti na retke prstenove Urana”.
Moguće je da su tamni prstenovi oko Neptuna i Urana nekada bili veći i svjetliji, slično kao što su sada Saturnovi prstenovi, rekli su istraživači NASA-e.
Ali šta je uopšte stvorilo Saturnove prstenove?
Naučnici još uvijek ne znaju sa sigurnošću, ali je moguće gravitaciona nestabilnost uništio neke od ledenih mjeseci koji kruže oko džinovske planete, stvarajući dovoljno materijala da ih povuče u prstenove materijala koji okružuju Saturn.
“Ideja da bi Saturnovi glavni prstenovi mogli biti nedavno obilježje Sunčevog sistema bila je kontroverzna, ali naši novi rezultati upotpunjuju Cassinijeva mjerenja zbog kojih je ovo otkriće teško zanemariti”, rekao je. Jeff Cuzziglavni istraživač u NASA-i i koautor rada o istraživanju Saturna koji je objavljen u Science Advancesu.
Buduće misije za proučavanje nekih od Saturnovih mjeseca mogle bi otkriti više informacija o tome koji su događaji stvorili prstenove – i dovesti do drugih otkrića.
“Ako možemo shvatiti šta se dogodilo u tom sistemu prije nekoliko stotina miliona godina da bi se formirali prstenovi, mogli bismo otkriti zašto Saturnov mjesec Enceladus izbacuje perjanice vode, leda, pa čak i organskog materijala iz svojih dubokih okeana”, rekao je Durisen i donio by CNN.
(Tportal)
Izvor: www.slobodna-bosna.ba
Pratite nas na Facebook-u | Twitter-u | YouTube-u
WPAP (319)
