Naslovnica SCI-TECH Može li stres utjecati na vaš apetit? Studija Johnsa Hopkinsa otkriva...

Može li stres utjecati na vaš apetit? Studija Johnsa Hopkinsa otkriva da je sve u vašoj glavi

52
0

Istraživanje je također otkrilo da gojazni i mršavi pojedinci imaju donekle različite reakcije mozga na fraze o hrani, pri čemu gojazni odrasli pokazuju manju aktivaciju kognitivnih kontrolnih regija na visokokalorične namirnice poput sira na žaru.

Novo istraživanje otkriva vezu između stresa, gojaznosti i apetita.

Istraživači iz Johns Hopkins Medicine istraživali su može li stres povećati apetit kod gojaznih i mršavih odraslih osoba u nizu eksperimenata koristeći funkcionalnu magnetnu rezonancu (fMRI), tehniku ​​za praćenje moždane aktivnosti kroz mreže u mozgu. Rezultati su pokazali da stres utiče na to kako mozak reaguje na hranu i da i mršavi i gojazni ljudi reaguju na znakove hrane u regijama mozga koje su povezane s nagrađivanjem i kognitivnom kontrolom.

Nalazi studije nedavno su objavljeni u časopisu PLOS ONE.

Podaci od 29 odraslih osoba – 16 žena i 13 muškaraca – procijenjeni su za studiju, od kojih je 17 bilo gojazno, a 12 mršavo. Učesnici su prošli dva fMRI skeniranja, jedan nakon socijalnog i fiziološkog stres testa.

Tokom oba skeniranja, učesnici su prošli test reaktivnosti riječi na hranu. Ovaj test je uključivao posmatranje kako ljudski mozak reaguje na reči hrane, kao što su stavke menija napisane na tabli. Istraživači su zamolili učesnike da zamisle izgled, miris i ukus svake namirnice, kao i kako bi se osećao da je konzumiraju odmah i tamo, kako bi se maksimizirao apetitni odgovor mozga. Također su upitani koliko žele svako jelo i misle li da ga ne bi trebali jesti kako bi ocijenili kako gledaju na donošenje odluka u vezi s hranom.

“Eksperimenti su pokazali da se gojazne i mršave odrasle osobe donekle razlikuju po reakcijama mozga, pri čemu gojazne odrasle osobe pokazuju manju aktivaciju kognitivnih kontrolnih regija na riječi hrane, posebno na visokokaloričnu hranu, kao što je na primjer sir sa žara”, kaže vodeća istraživačica Susan Carnell. , Ph.D., vanredni profesor psihijatrije i bihejvioralnih nauka na Medicinskom fakultetu Univerziteta Johns Hopkins.

Studija je takođe pokazala da stres utiče na reakcije mozga na hranu. Na primjer, gojazne osobe pokazale su veću aktivaciju orbitofrontalnog korteksa, regije nagrađivanja mozga, nakon stres testa. “Također smo pronašli dokaze o povezanosti između subjektivnog stresa i reakcija mozga u obje grupe. Na primjer, mršave osobe koje su prijavile veći stres nakon testa pokazale su nižu aktivaciju dorsolateralnog prefrontalnog korteksa, ključnog područja mozga za kognitivnu kontrolu”, kaže Carnell.

Referenca: “Pretilost i akutni stres moduliraju apetit i neuralne reakcije u zadatku reaktivnosti riječi o hrani” Susan Carnell, Leora Benson, Afroditi Papantoni, Liuyi Chen, Yuankai Huo, Zhishun Wang, Bradley S. Peterson i Allan Geliebter, 28. septembar 2022. PLOS ONE.
DOI: 10.1371/journal.pone.0271915


Izvor: scitechdaily.com


Pratite nas na Facebook-u | Twitter-u | YouTube-u

WPAP (319)