ExoMars se vraća na put za Mars 2028

Misija ExoMars Rovera ponovo je na putu za svoju misiju na Mars, ali Rusija ovoga puta neće biti dio nje. Nakon katastrofalne ruske invazije na susjednu Ukrajinu u februaru 2022., ESA je suspendovala program ExoMars.

Sada je cilj misije lansiranje na Mars 2028. bez ruskog učešća. U iščekivanju tog datuma lansiranja, ESA je zauzeta testiranjem rovera Rosalind Franklin i njegove vježbe za definiranje misije.

Program ExoMars je bio partnerstvo između ESA i Roscosmosa. Počelo je lansiranjem 2016. kojim je Trace Gas Orbiter (TGO) stavio u orbitu oko Marsa i pokušao sletjeti Schiaparelli EDM lender na površinu Marsa. TGO je uspio, ali nažalost, Schiaparelli se srušio i bio uništen.

Sljedeći dio programa ExoMars trebao je uključiti Roscosmos lender koji bi dopremio rover Rosalind Franklin na površinu Marsa. Ali ESA je ponovo osmislila misiju, a u često postavljanim pitanjima rekli su da će trebati tri ili četiri godine da se dizajnira i izgradi novi evropski lender koji će Rosalind Franklin isporučiti na Mars. To kašnjenje, u kombinaciji s dostupnim rokovima za lansiranje, dovelo je do toga da ESA odgodi misiju za 2028.

Rover Rosalind Franklin je jedinstven. Sakupljat će uzorke poput NASA-inog rovera Perseverance, ali dok su uzorci Perseverancea sa površine, bušilica Rosalind Franklin može prodrijeti do dubine od dva metra kako bi dobila uzorke. ESA je testirala bušilicu na Franklinovoj blizanki, Amalia, u prostorijama ALTEC (Aerospace Logistics Technology Engineering Company).

Uzorci ispod površine su poželjni jer bi se tamo mogao nalaziti dobro očuvan materijal iz prošlosti koja je održavala život Marsa. I dok uzorci neće putovati na Zemlju radi analize, analitička laboratorijska ladica rovera (ALD) sadrži skup instrumenata koji će proučavati uzorke. ALD sadrži tri instrumenta za ovu svrhu. Infracrveni spektrometar pod nazivom Micromega Instrument, Raman spektrometar i Mars Organics Molecular Analyzer (MOMA.) MOMA je kombinacija gasnog hromatografa i masenog spektrometra za lasersku desorpciju.

Rover Rosalind Franklin sletjet će u regiju Oxia Planum, jednu od najvećih regija izloženih, glinom bogatih stijena na Marsu. Oxia Planum je 200 km široka regija koja sadrži gline stare oko 3,8 milijardi godina. Naučnici smatraju da je Mars sadržavao površinsku vodu i da je mogao biti nastanjen u to vrijeme, koje se zove Hesperian period. Drevne stijene u Oxia Planumu mogu sadržavati dokaze o drevnom životu, možda zakopanim ispod površine.

Instrument MOMA će igrati ključnu ulogu u potrazi za dokazima života. Njegov zadatak je da detektuje i identifikuje organski materijal u uzorcima iz bušotine. Ako ih pronađe, opremljen je da utvrdi je li organski materijal biotski ili abiotski. To radi isparavanjem uzoraka. Može ih ili zagrijati da bi proizveo pare, ili može koristiti intenzivne UV laserske impulse da „…izazove brzu desorpciju u gasnu fazu“, kako to opisuju naučnici uključeni u instrument. Nakon što se ispare, uzorci se mogu proučavati spektroskopski.

Otkrivanje organskih tvari na Marsu nije jednostavan zadatak. Međuplanetarna prašina i meteoriti vjerovatno su donijeli velike količine abiotskih organskih molekula na Mars. Karakterizacija ovog pozadinskog organskog materijala dio je posla rovera.

Vjerovatno nikada neće postojati biomarker na Marsu sa kojim se svi slažu. Ali pragmatičan pristup uključuje molekule zvane lipidi i fosfolipidi. Ovi molekuli mogu formirati ćelijske membrane i mogu se sačuvati u geološkim vremenskim razmacima. Obje vrste se mogu formirati abiotički, ali su biotičke različite. Ako su biotski, vjerovatno su prisutni u visokim koncentracijama u uskom rasponu molekulskih težina.

Ali MOMA i drugi instrumenti mogu uspjeti samo ako vježba Rosalind Franklin uspije. Zbog toga ESA tako temeljito testira vježbu prije nego što misija počne. I zato su napravili rover blizanac po imenu Amalija.

Ruska invazija na Ukrajinu je tragedija našeg vremena, jer su gradovi uništeni, a životi ugašeni. Čista kriminalnost toga odjekuje širom svijeta. Ali invazija takođe zahteva naučnu cenu.

Program ExoMars je ambiciozan poduhvat, a isključivanje Rusije znači da ESA ima puno dodatnog posla. Prije ruske invazije na Ukrajinu, svemirska letjelica ExoMars trebala je biti poslata na lansirno mjesto Bajkonur u aprilu 2022. Ali umjesto da se postigne ta prekretnica, stvari su bile demontirane. Dva ruska naučna instrumenta morala su biti uklonjena i vraćena u Rusiju.

“Efekat kucanja ima ogromne implikacije: ugrađeni hardver za letenje treba biti vraćen svakom od bivših partnera, a zatim će ESA-inim elementima biti potrebno održavanje i renoviranje, dok su sada potrebni novi razvoji i tehnologije ESA-e da popune prazninu. elemente koje je prvobitno obezbedio Roskosmos“, objašnjava ESA.

Ljudi koji su uključeni u misiju razočarani su i do sada su se pitali da li su njihove godine rada i posvećenosti potrošene. Prema ESA-i, postoji novi entuzijazam oko misije. Njeni naučni ciljevi su hvale vredni kao i uvek, a potencijal misije je nesmanjen. “ExoMars se preoblikuje za ovo novo preduzeće, s novim snagama i energijama koje se pridružuju projektnom timu, ponovo potpuno motiviranim i fokusiranim na postavljanje sljedećih koraka”, piše ESA.

Ako sve prođe kako treba, rover Rosalind Franklin će sletjeti na Oxia Planum u oktobru 2030. Otprilike mjesec dana nakon toga, kada testira svoje sisteme i instrumente i snimi okolinu, počeće bušenje. Kada to počne, naučni podaci će početi da pristižu.

Korak po korak, misije na Mars otkrivaju drevnu prošlost planete i mogućnost nastanjivanja. Od programa Viking do Spirit and Opportunity, zatim do MSL Curiosity and Perseverance, niz robotskih istraživača otklonio je veliki dio misterije oko Marsa.

Ali glavno pitanje ostaje bez odgovora: da li je Mars podržavao život?

Počevši od 2030. godine, možda ćemo konačno dobiti odgovor na to, zahvaljujući ESA-i i njihovom programu ExoMars.

Više: