Sveobuhvatan pregled 23 godine neuroimaging studija naglašava značajne, dugoročne efekte vremena ispred ekrana na funkciju mozga djece, uključujući negativne i pozitivne ishode. Studija poziva na inovativne politike za podršku razvoju dječjeg mozga u digitalnom dobu, uz uvažavanje složenosti i evoluirajuće prirode ovog istraživačkog područja.
Na osnovu analize studija u trajanju od 23 godine koje su obuhvatile preko 30.000 djece mlađe od 12 godina, stručnjaci sugeriraju da bi vlade trebale pružiti povećanu podršku roditeljima.
Pregled 23 godine istraživanja neuroimajdžinga pokazuje da vrijeme koje djeca provedu gledajući televiziju ili igrajući kompjuterske igrice može imati značajne i trajne efekte na funkciju njihovog mozga. Ovo istraživanje naglašava i negativne i pozitivne utjecaje.
Istraživači, iako priznaju ove efekte, suzdržavaju se od preporučivanja određenih ograničenja vremena pred ekranom zbog mogućnosti sukoba. Oni predlažu da bi kreatori politike trebali pomoći roditeljima u upravljanju digitalnim angažmanom svoje djece odobravanjem programa koji podstiču pozitivan razvoj mozga.
Insights from Neuroimaging Studies
Pregled dokaza, nedavno objavljen u recenziranom časopisu Rano obrazovanje i razvojje analiza 33 studije koje koriste tehnologiju neuroimaginga za mjerenje utjecaja digitalne tehnologije na mozak djece mlađe od 12 godina. Ukupno je uključeno više od 30.000 učesnika.
Konkretno, istraživanje otkriva da vrijeme ispred ekrana dovodi do promjena u prefrontalnom korteksu mozga, koji je osnova izvršnih funkcija kao što su radna memorija i sposobnost planiranja ili fleksibilnog reagiranja na situacije. Takođe pronalazi uticaje na parijetalni režanj, koji nam pomaže da obradimo dodir, pritisak, toplotu, hladnoću i bol; temporalni režanj, koji je važan za pamćenje, sluh i jezik; i okcipitalni režanj, koji nam pomaže da interpretiramo vizuelne informacije.
Digitalna iskustva i kognitivni razvoj
„I odgajatelji i staratelji bi trebali prepoznati da na kognitivni razvoj djece mogu utjecati njihova digitalna iskustva“, kaže autor studije, profesor Hui Li, sa Fakulteta za obrazovanje i ljudski razvoj Fakulteta za obrazovanje i ljudski razvoj, na Obrazovni univerzitet u Hong Kongu. „Ograničavanje njihovog vremena ispred ekrana je efikasan, ali suprotan način, a mogu se razviti i implementirati inovativnije, prijateljskije i praktičnije strategije.
“Oni na pozicijama za kreiranje politike trebali bi pružiti odgovarajuće smjernice, uključenje i podršku za digitalnu upotrebu djece.”
Istraživački tim, koji je, kao i stručnjaci sa obrazovnog univerziteta u Hong Kongu, uključivao one sa šangajskog normalnog univerziteta u Kini i univerziteta Macquarie u Australiji, želio je znati kako digitalna aktivnost utječe na plastičnost mozga – ili gipkost – tokom kritičnih perioda razvoj. Poznato je da se vizuelni razvoj uglavnom odvija prije osme godine, dok je ključno vrijeme za usvajanje jezika do 12.
Oni su sintetizirali i procijenili studije o digitalnoj upotrebi djece i povezanom razvoju mozga objavljene između januara 2000. i aprila 2023., sa uzrastom učesnika od šest mjeseci naviše.
Učesnici su najčešće koristili medije zasnovane na ekranu, zatim igre, virtuelne vizuelne scene, gledanje i uređivanje videa, te korištenje interneta ili padova.
Dvostruka priroda digitalnog uticaja
U radu se zaključuje da ova rana digitalna iskustva imaju značajan utjecaj na oblik dječjeg mozga i njegovo funkcioniranje.
Ovo se smatralo i potencijalno pozitivnim i negativnim, ali uglavnom negativnijim.
Na primjer, u nekim studijama svjedočili su negativni utjecaji o tome kako vrijeme ispred ekrana utječe na funkciju mozga potrebnu za pažnju, sposobnosti izvršne kontrole, inhibitornu kontrolu, kognitivne procese i funkcionalnu povezanost. Druge studije sugeriraju da je duže vrijeme ispred ekrana povezano sa nižom funkcionalnom vezom u područjima mozga koja se odnose na jezik i kognitivnu kontrolu, što potencijalno negativno utječe na kognitivni razvoj.
Neka istraživanja zasnovana na uređajima procijenjena su u istraživačkom fondu. Utvrđeno je da korisnici tablet uređaja imaju lošiju funkciju mozga i zadatke rješavanja problema. U četiri studije otkriveno je da korisnici video igrica i interneta izazivaju negativne promjene u područjima mozga, što utječe na rezultate inteligencije i volumen mozga.
Pokazalo se da generalna “intenzivna upotreba medija” potencijalno utiče na vizuelnu obradu i regije viših kognitivnih funkcija.
Bilo je, međutim, šest studija koje su pokazale kako ova digitalna iskustva mogu pozitivno uticati na funkcionalnost djetetovog mozga.
Kao na primjer, jedan je pronašao poboljšane sposobnosti fokusiranja i učenja u prednjem režnju mozga. U međuvremenu, druga studija je sugerirala da igranje video igrica može povećati kognitivnu potražnju, potencijalno poboljšavajući izvršne funkcije i kognitivne vještine djece.
Općenito, tim predsjedavajućeg profesora Lija zaključuje da kreatori politike moraju djelovati na osnovu ovih nalaza kako bi podržali praksu zasnovanu na dokazima za nastavnike i roditelje.
Poziv na akciju i razvoj politike
Vodeći autor, dr Dandan Wu sa Univerziteta za obrazovanje u Hong Kongu, kaže: „Ova istraga sadrži značajne implikacije za praktično poboljšanje i kreiranje politike. Prije svega, i odgajatelji i staratelji trebaju prepoznati da na kognitivni razvoj djece mogu utjecati njihova digitalna iskustva. Kao takvi, trebalo bi da obezbede odgovarajuće smernice, učešće i podršku za digitalnu upotrebu dece.
„Imperativ je za kreatore politike da razviju i provode politike utemeljene na empirijskim dokazima kako bi zaštitili i poboljšali razvoj mozga kod djece dok se kreću kroz digitalnu eru.
“Ovo bi moglo uključivati nuđenje resursa i poticaja za stvaranje i ispitivanje digitalnih intervencija usmjerenih na jačanje rasta mozga kod djece.”
Ograničenje studije, komentarišu autori, je nedostatak pregledanih istraživanja, što može biti jer je ova tema „nova i u nastajanju, a istraživačke tehnologije se takođe razvijaju“. Osim toga, “ova revizija opsega”, dodaju, “nije se pozabavila kritičnim pitanjima, kao što su da li je rana digitalna upotreba (na primjer, vrijeme ispred ekrana) ili kognitivni procesi (tj. iskustvo učenja) koji su doveli do promjene funkcije i strukture mozga, te da li postoje različiti efekti tipova digitalne opreme i načina korištenja.”
Stoga autori preporučuju da buduća istraživanja trebaju istražiti tehnike poput longitudinalnog istraživanja o utjecaju ekrana na funkcije mozga.
Referenca: „Kako rano digitalno iskustvo oblikuje mlade mozgove tokom 0-12 godina: Pregled obima“ od Dandan Wu, Xinyi Dong, Danqing Liu i Hui Li, 16. novembra 2023., Rano obrazovanje i razvoj.
DOI: 10.1080/10409289.2023.2278117
Izvor: scitechdaily.com
Pratite nas na Facebook-u | Twitter-u | YouTube-u
WPAP (319)
